All Questions
prev
Prethodna:1.46 Kakav je pakao?
next
Sljedeći:1.48 Hoću li se u raju susresti sa svojim kućnim ljubimcem?

1.47 Trebam li se bojati čistilišta?

Raj, pakao i čistilište?

Bog je osmislio čistilište, jer je beskrajno milosrdan i drag. Želi da se svi spase i da budu s Njim u raju. Stoga, u čistilištu završimo ako naša duša, u trenutku naše smrti, još uvijek nosi grijehe ili posljedice grijeha.

U čistilištu se pročišćujemo i pripremamo za raj, jer doživljavamo goruću sramotu i kajanje za svoje grijehe. Čistilište je privrememo. Ljudi koji ovdje trpe zbog rata, boli, mučenja ili progona, već su očišćeni za raj (Mt 5,4-10Mt 5,4-10: Blago ožalošćenima: oni će se utješiti! Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju! Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi! Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe! Blago čistima srcem: oni će Boga gledati! Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati! Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!). Naše vrijeme u čistilištu može se skratiti molitvom, prinošenjem misne žrtve i drugim sredstvima.

Ne boj se, Bog želi da budeš u raju. U čistilištu se tvoje preostale nesavršenosti uklanjaju kako bi se pripremio na vječni život s Bogom.
Mudrost Crkve

Što je to čistilište?

Čistilište, koje je često zamišljeno kao mjesto, prije je stanje. Tko umire u Božjoj ljubavi (dakle, u miru s Bogom i ljudima), ali je još potreban očišćenja, prije nego što može gledati Boga licem u lice – taj je u čistilištu.

 

Kada se Petar odrekao Isusa, Gospodin se k njemu okrenuo i pogledao ga: “I Petar izađe i gorko zaplaka” – to je osjećaj kao u čistilištu. Takvo čistilište vjerojatno očekuje većinu od nas u trenutku smrti: Gospodin nas, pun ljubavi, pogleda, a mi osjećamo gorući stid i gorko kajanje zbog svojih zala i svojega ponašanja koje je bilo “samo” bez ljubavi. Tek ćemo nakon te očišćujuće boli postati sposobni susresti njegov ljubljeni pogled u nepomućenoj nebeskoj radosti. [Youcat 159]

Kako možemo pomoći očišćenju duša u čistilištu?

Na temelju općinstva svetih vjernici koji su još putnici na zemlji mogu pomoći dušama u čistilištu prinoseći za njih molitve, poglavito euharistijsku žrtvu, ali i milostinju, oproste i djela pokore. [KKKC 211]

Kako Crkva sudjeluje u euharistijskoj žrtvi?

U euharistiji Kristova žrtva postaje i žrtva udova njegova Tijela. Život vjernika, njihova hvala, patnja, molitva, njihov rad sjedinjeni su s Kristovima. Ukoliko je žrtva, euharistija se prikazuje za sve vjernike žive i mrtve, kao zadovoljština za grijehe svih ljudi i da se od Boga dobiju duhovna i vremenita dobra. I nebeska je Crkva sjedinjena u Kristovu prinosu. [KKKC 281]

Možemo li pomoći pokojnima, koji su u stanju očišćenja?

Da, budući da svi kršteni u Krista tvore zajedništvo i međusobno su povezani, možemo pomoći živim dušama pokojnika u čistilištu.

 

Kada čovjek umre, ne može za sebe više ništa učiniti. Vrijeme aktivna činjenja je isteklo. Ali mi možemo nešto učiniti za pokojne u čistilištu. Naša ljubav dostiže u onostranost. Postom, molitvom, dobrim djelima i prije svega slavljenjem svete EUHARISTIJE možemo isprositi milost za pokojne. [Youcat 160]

Ovo kažu crkveni naučitelji

Sv. Augustin, Izlaganje o psalmima

Možete me očistiti u ovom životu i učiniti me takvim, da nakon toga ne budem potreban u vatri za čišćenje, za one „koji se trebaju spasiti, ali isto tako i ognjem" (1 Kor 3,15). A zato što je rečeno: „on će biti spašen", o toj se vatri razmišlja olako. Bez obzira na to, iako bi nas trebalo „spasiti vatrom“, ipak hoće li ta vatra biti bolnija, nego što čovjek može trpjeti u ovom životu. [Sv. Augustin, Izlaganje o psalmima, 37: 3 (ML 36, 397)]